Nie jest to blog do pisania o swoich poglądach politycznych więc nie napisze co sądzę o Putinie czy samej Rosji. Powiem tylko tyle, że medykamenty tam dostępne są co najmniej bardzo dobre i unikalne na skale światową. Każdy przeciętny obywatel ma do nich dostęp, nie musi żebrać jak pies swojego lekarza ogólnego aby cokolwiek dostać (już nie wnikając o lekarzach specjalistach). Jeśli czegoś potrzebuje, idzie do apteki…jak nie pierwszej lepszej to kolejnej i dostaje to co chce. Ulotki są w każdym leku,wiadomo jak stosować,w jakich przypadkach nie i ogólnie wszystko jest jasne. Taki delikwent prędzej sobie zrobi krzywdę wódką niż lekami z apteki (no chyba że konkretnie je przedawkuje-tak jak wódkę zresztą) ale to tylko moje zdanie. W Polsce to obecnie nawet zincas forte (czyli cynk w dawce bodajże 20mg) jest na receptę więc o czym my wogóle mówimy…Wracając do sedna – pakiet leków otrzymałem bez żadnej umowy wiążącej – można powiedzieć że z dobroci serca od mojego imiennika Przemka z vitatrans.pl – serwisu który sprowadza leki z Rosyjskich aptek na zamówienie i nie bierze za to kosmicznych prowizji. Wielu swoim czytelnikom polecałem już nie raz to miejsce i dalej będę polecał ze względu na szybki i tani dostęp do porządnych produktów zza wschodu. Co ciekawego otrzymałem?o tym poniżej.
Post wydał Ci się wartościowy?a może po prostu mnie lubisz ;)?podziel się nim na Facebooku i go udostępnij!
Polub tego bloga na FB, gdzie znajdziesz też dodatkowe newsy, których tutaj nie publikuje https://www.facebook.com/zdrowiebeztajemnic
Obserwuj mnie na instagramie www.instagram.com/premyslaw84
Głosuj i wybieraj kolejne tematy – prawa strona bloga – zakładka „Ankieta”
Literatura
Cissus quadrangularis to roslina ktora w postaci ekstraktu zaproponowala w sprzedazy w Polsce ok.15lat temu jedna z firm zajmujacych sie sprzedaza suplementow i odzywek dla sportowcow. Wtedy tez o niej slyszalem i zastanawialem sie nad kupnem 1 opakowania (na testy) – jako ze bylem wtedy mlody,a kontuzja nadgarstka super szybko sie zagoila nie przetestowalem tego suplementu diety. Obecnie dalej ciagna sie za mna ciagle kontuzje kolan, ktore musze oszczedzac cwiczac nogi,wiec temat do mnie powrocil(tak jak i wielu innych suplementow na stawy) wiec postanowilem sie troche blizej przyjzec Cissusowi, co innego poza wsparciem regeneracji stawow i kosci moze zaproponowac ta roslina.
Sklad Cissus quadrangularis: glikozydy, beta sitosterol(znajdujacy sie takzee w 4 innych odmianach tej rosliny) 1)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29488392 , cerebrozydy, triterpeny, steroidy, 6-O-[2,3-dimethoxy]-trans-cinnamoyl catalpol , 6-O-meta-methoxy-benzoyl catalpol, iridoid picroside 1, two stilbenes quadrangularin A , pallidol , quercitin , quercitrin, beta-sitosterol, beta-sitosterol glycoside 2)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17497424
szczawiany wapnia , karoten, witamine C, sitosterols,tetraterpenoide, amyrins , ketosteroidy, acetylcholine 3)ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3335229/pdf/ASL-26-50.pdf cissusic acid, glucosides, cissuside i cissusol, quercetin-3-O-a-rhamnopyranoside4)(Rodrigues et al. 2009), (6R)-9,10-dihydroxy-4,7-megastigmadiene-3-one-9-O-ß-D-glucopyranoside 5)(Saleem et al. 2006), (6R)-6,9-dihydroxy-4,7-megastigmadiene-3-one-9-O-ß-D-glucopyranoside6)(Cuong et al. 2009), (6R)-6,9,10-trihydroxy-4,7-megastigmadiene-3-one-9-O-ß-D-glucopyranoside7)(Matsunami et al. 2010), cimidahurine8)(Kanemoto et al. 2008), cuminaldehyde9)(Lee 2005), vanilline 10)(Valente et al. 2004) i eugenol 11)(Sathyaprabha et al. 2010), (-)-ß-caryophyllene oxide12)(Ragasa et al. 2003), ß-amyrone 13)(Li et al. 2008), cholest-4-ene-3-one 14)sci-hub.tw/10.1080/14786419.2018.144309915)fitolencbi.nlm.nih.gov/pubmed/26826840
Dodatkowo to co udalo mi sie znalezc w roznych badaniach na temat innych odmian cissusa:
Sklad Cissus assamica – Benzenoidy, triterpeny, steroidy, tokoferoly, kwas betulinowy, chlorophylls, flawonoidy, benzoquinony, taniny i inne.16)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/30373325
Sklad Cissus adnata: alkaloidy, flawonoidy, fenole, terpenoidy, taniny. 17)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29084168 kwas ursolowy, lupeol, beta-sitosteron, berginina, n-hexacosinc acid , isolariciresinol-9-O-beta-D-glucopyranoside , dauco sterin , 3,3′-dimethyl ellagic acid 18)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19504963
Sklad cissus cornifolia: benzo-laktony. 19)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26692751
Sklad Cissus pteroclada: triterpenoidy – stygmasterol, acetat stygmasterolu, beta-sitosterol, daucosterol, tarakseron, kwas oleanolowy 20)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24558825, kwas galusowy, bergenina i inne. 21)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21355191
Sklad Cissus ibuensis – flawonoidy – kwercytyna, Kaempferol 3-O-a-rhamnopyranosyl (1?6)-ß-D-galactopyranoside , Kaempferol 3-O-rutinoside i Kaempferol3-O-a-rhamnopyranosyl (1?6)-a-rhamnopyranosyl(1?2)-ß-D-galactopyranoside 22)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21461150
Sklad Cissus repens trans-3-O-methyl-resveratrol-2-C-beta-glucoside, cis-3-O-methyl-resveratrol-2-C-beta-glucoside, trans-3-O-methyl-resveratrol-2-(2-p-coumaric)-C-beta-glucoside (cissuside A), and trans-3-O-methyl-resveratrol-2-(3-p-coumaric)-C-beta-glucoside (cissuside B), trans-resveratrol, trans-resveratrol-2-C-beta-glucoside i cis-resveratrol-2-C-beta-glucoside 23)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17943557
Cissuys sicyoides glycoside 5,6,7,8-tetrahydroxycoumarin-5beta-xylopyranoside, kaempferol 3-rhamnoside , quercetin 3-rhamnoside, sitosterol i 3beta-O-beta-D-glucopyranosylsitosterol ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12168753 , cissusin, flavonols (kaempferol, quercetin), flawony (7,3′,4′-trihydroxyflavone, lanceolatin B), pterocarpanes (homopterocarpin), chalcones (isoliquiritigenin, E-7-O-methylpongamol) i tryptanthrin 24)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19801863 ,linalool, alfa tokoferol 25)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19300520
Np.ten stad (obecnie jak publikuje tego posta jeszcze nie dostepny w sprzedazy)
Post wydał Ci się wartościowy?a może po prostu mnie lubisz ;)?podziel się nim na Facebooku i go udostępnij!
Polub tego bloga na FB, gdzie znajdziesz też dodatkowe newsy, których tutaj nie publikuje https://www.facebook.com/zdrowiebeztajemnic
Obserwuj mnie na instagramie www.instagram.com/premyslaw84
Głosuj i wybieraj kolejne tematy – prawa strona bloga – zakładka „Ankieta”
Literatura
⇧1 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29488392 |
---|---|
⇧2 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17497424 |
⇧3, ⇧49, ⇧90 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3335229/pdf/ASL-26-50.pdf |
⇧4 | (Rodrigues et al. 2009) |
⇧5 | (Saleem et al. 2006) |
⇧6 | (Cuong et al. 2009) |
⇧7 | (Matsunami et al. 2010) |
⇧8 | (Kanemoto et al. 2008) |
⇧9 | (Lee 2005) |
⇧10 | (Valente et al. 2004) |
⇧11 | (Sathyaprabha et al. 2010) |
⇧12 | (Ragasa et al. 2003) |
⇧13 | (Li et al. 2008) |
⇧14 | sci-hub.tw/10.1080/14786419.2018.1443099 |
⇧15 | fitolencbi.nlm.nih.gov/pubmed/26826840 |
⇧16, ⇧104, ⇧105 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/30373325 |
⇧17, ⇧102 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29084168 |
⇧18 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19504963 |
⇧19 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26692751 |
⇧20 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24558825 |
⇧21 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21355191 |
⇧22 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21461150 |
⇧23 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17943557 |
⇧24 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19801863 |
⇧25, ⇧110 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19300520 |
⇧26 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/30756174 |
⇧27 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29443598 |
⇧28 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/30443977 |
⇧29 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26079044 |
⇧30, ⇧78 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26411031 |
⇧31 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29854631 |
⇧32 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29348093 |
⇧33 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28932192 |
⇧34 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27261621 |
⇧35 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14611887 |
⇧36 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21912817 |
⇧37 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27011718 |
⇧38 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25298715 |
⇧39 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24163553 |
⇧40 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26929569 |
⇧41 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26342521 |
⇧42 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24810560 |
⇧43 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22668503 |
⇧44 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22518085 |
⇧45 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21983486 |
⇧46 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22435569 |
⇧47 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25206252 |
⇧48 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16948861 ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15182373 |
⇧50 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22556903 |
⇧51 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28539266 |
⇧52 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25449449 |
⇧53 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3456847/) |
⇧54 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20554183 |
⇧55 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27264191 |
⇧56 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22701244 |
⇧57 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22639499 |
⇧58 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2705729/ |
⇧59 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16885602 |
⇧60 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16797507 |
⇧61 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18773975 |
⇧62 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15383234 |
⇧63 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/30065650 |
⇧64 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22484053 |
⇧65 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22015109 |
⇧66 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19841707 |
⇧67 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21808556 |
⇧68 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19057968 |
⇧69 | A–Z of nutritional supplements: dietary supplements, sports nutrition foods and ergogenic aids for health and performance Part 9L M Castell,1 L M Burke,2 S J Stear,3J Pearce,4 J R Borchers,5 C C Kaeding,5 E S Rawson,6 G Shaw7 |
⇧70 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17095173 |
⇧71 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21094244 |
⇧72 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26089642 |
⇧73 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24113700 |
⇧74 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23326004 |
⇧75 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23175101 |
⇧76 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19736603 |
⇧77 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29912570 |
⇧79 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28165166 |
⇧80 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26321745 |
⇧81 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24812472 |
⇧82 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19061006 |
⇧83 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24803925 |
⇧84 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25857823 |
⇧85 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20450951 |
⇧86 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17274828 |
⇧87 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5067548/ |
⇧88 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16414223 |
⇧89 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3182953/ |
⇧91 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22557114 |
⇧92 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24239890 |
⇧93 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9595451 |
⇧94 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17040567 |
⇧95 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22238494 |
⇧96 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24160243 |
⇧97 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25841378 |
⇧98 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21189914 |
⇧99 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12935320 |
⇧100 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2249739/ |
⇧101 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28808401 |
⇧103 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26904744 |
⇧106 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27374242 |
⇧107 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/30393221 |
⇧108 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29472781 |
⇧109 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/30802402 |
⇧111 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19735170 |
⇧112 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20209001 |
⇧113 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2781778/ |
⇧114 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18949134 |
⇧115 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26805827 |
⇧116, ⇧118 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4825278/ |
⇧117 | James O, Emmanuel J.J. Comparative evaluation of trypanocidal activities of Cissus multistriata and Saba florida (benth) leaf extracts. J. Biosci. Tech. 2011;2(1):197–204 |
⇧119 | onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ptr.1858 |
⇧120 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18304768 |
⇧121 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15324488 |
⇧122 | sci-hub.tw/10.1016/j.jep.2004.03.006 |
⇧123 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11054850 |
⇧124 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10940576 |
⇧125 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/30181957 |
Probiotyk Narine to szczep lactobacillusa acidophilusa który jest ostatnio mocno rozreklamowany w Polskim internecie. Ze strony polskiego dystrybutora produktu handlowego(tak to nazwijmy) Narine można przeczytać, że probiotyk ten jest odporny na antybiotyki i chemioterapię, usuwa metale grzyby, patogeny i zbędne substancje, jest odporny na działanie kwasów żółciowych. Inne źródła reklamujące tą odmianę lactobacillusa acidophilusa wspominają o praktycznie wszystkich cechach i właściwościach Narine, które posiada też 'zwykły’ acidophilus dostępny w większości mixów probiotycznych dostępnych w aptece czy też w sklepach z suplementami diety.
O czym jeszcze piszą różne źródła reklamowe tego probiotyku?
Narine jest wysoce skuteczny w kompleksowym leczeniu:
itp.
Jest trochę badań na temat szczepu Narine, jednak są one w j.rosyjskim także nie dla mnie. Po ang. znalazłem jedynie niżej wymienione.
I to by było na tyle – czy polecam?zdecydowanie nie – uważam, że jest to po prostu mocno przereklamowany produkt nie warty swojej ceny.
Post wydał Ci się wartościowy?a może po prostu mnie lubisz ;)?podziel się nim na Facebooku i go udostępnij!
Polub tego bloga na FB, gdzie znajdziesz też dodatkowe newsy, których tutaj nie publikuje https://www.facebook.com/zdrowiebeztajemnic
Obserwuj mnie na instagramie www.instagram.com/premyslaw84
Głosuj i wybieraj kolejne tematy – prawa strona bloga – zakładka „Ankieta”
Literatura
⇧1 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10743496 |
---|---|
⇧2 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2811219 |
⇧3 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6685419 |
⇧4 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12924240 |
⇧5 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22238950 |
⇧6 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29997616 |
⇧7 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6702360 |
⇧8 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26596057 |
⇧9 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27857539 |
⇧10 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20045288 |
Lumbrokinaza (boluoke) pochodzi z robaka lumbricus rubellus – jest to enzym, który posiada silne działanie fibrynolityczne (przeciwzakrzepowe) 1)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/264820582)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24416067
Hiperkoagulacja występuje w takich schorzeniach i chorobach jak stwardnienie rozsiane, choroba Crohna, Borelioza i koinfekcje, autyzm, angina, toczeń – czyli jakby nie patrzeć – najcięższe schorzenia na tym świecie. Pełna lista z literatury medycznej poniżej:
Hiperkoagulacja to stan, kiedy organizm produkuje włókna fibrynowe szybciej niż je rozkłada. Doprowadza to do odkładania się fibryny w ścianach kapilarnych co zaburza transport tlenu i składników odżywczych do tkanek oraz odprowadzenie śmieci/składników toksycznych z krwiobiegu. Jeśli stan taki ma miejsce zbyt długo, dochodzi do niedotlenienia organizmu i niedożywienia co później przekłada się na zakwaszenie organizmu, ból, brak energii do funkcjonowania w czasie dnia i powolną utratę funkcjonowania organów. Lumbrokinaza może zapobiec temu zjawisku. 3)sci-hub.tw/10.1016/j.drudis.2010.09.004
O podobnych enzymach (serrapeptaza czy nattokinaza) pisałem już wcześniej – pomimo tego czas także i na lumbrokinaze – najsilniejszy(ponoć) z nich. W czym może pomóc?o tym poniżej.
Dawki rzędu 500mg 3x dziennie są bezpieczne i dobrze tolerowane u dorosłych 26)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27011386 I taką dawkę bym sugerował na 40min przed posiłkami.
Post wydał Ci się wartościowy?a może po prostu mnie lubisz ;)?podziel się nim na Facebooku i go udostępnij!
Polub tego bloga na FB, gdzie znajdziesz też dodatkowe newsy, których tutaj nie publikuje https://www.facebook.com/zdrowiebeztajemnic
Obserwuj mnie na instagramie www.instagram.com/premyslaw84
Głosuj i wybieraj kolejne tematy – prawa strona bloga – zakładka „Ankieta”
Literatura
⇧1 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26482058 |
---|---|
⇧2 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24416067 |
⇧3, ⇧14, ⇧15 | sci-hub.tw/10.1016/j.drudis.2010.09.004 |
⇧4 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29093246 |
⇧5 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27503317 |
⇧6 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16009110 |
⇧7 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24706507 |
⇧8 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26014124 |
⇧9 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29962953 |
⇧10 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20473377 |
⇧11 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8397927 |
⇧12 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11321442 |
⇧13 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23682761 |
⇧16 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23327706 |
⇧17 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24229674 |
⇧18 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16758997 |
⇧19 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25787300 |
⇧20 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19416019 |
⇧21 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18597751 |
⇧22 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12875085 |
⇧23 | pl.wikipedia.org/wiki/Selektyny |
⇧24 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23384615 |
⇧25 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26552346 |
⇧26 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27011386 |
Serrapeptaza to kolejny z enzymów proteolitycznych rozrzedzających krew i rozbijających biofilm bakteryjny. Jest to jeden ze składników protokołu Cowdena na boreliozę i koinfekcję. Dr.Cowden miał do wyboru conajmniej kilka podobnych do siebie enzymów, które mają porządane właściwości w w/w infekcjach – wybrał jednak serrapeptazę – dlaczego?odpowiedź znajdziesz w tekście.
Np.tą stąd
Post wydał Ci się wartościowy?a może po prostu mnie lubisz ;)?podziel się nim na Facebooku i go udostępnij!
Polub tego bloga na FB, gdzie znajdziesz też dodatkowe newsy, których tutaj nie publikuje https://www.facebook.com/zdrowiebeztajemnic
Obserwuj mnie na instagramie www.instagram.com/premyslaw84
Głosuj i wybieraj kolejne tematy – prawa strona bloga – zakładka „Ankieta”
Literatura
⇧1 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6366808 |
---|---|
⇧2 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29212390 |
⇧3, ⇧25 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27656583 |
⇧4 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28351512 |
⇧5 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28648640 |
⇧6 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27770948 |
⇧7 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2688125 |
⇧8 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2693781 |
⇧9 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2647603 |
⇧10 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26155332 |
⇧11 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29618875 |
⇧12 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29447935 |
⇧13 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23811076 |
⇧14 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2257960 |
⇧15 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3279939 |
⇧16 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20390096 |
⇧17 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11225219 |
⇧18 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12911824 |
⇧19 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27351423 |
⇧20 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9091835 |
⇧21 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7001087 |
⇧22 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2883229 |
⇧23 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16757752 |
⇧24 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18479885 |
⇧26 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19348276 |
⇧27 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11019569 |
⇧28 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25177625 |
⇧29 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10722270 |
Nattokinaza to proteaza pochodzenia drobnoustrojowego, która wykazuje silne działanie fibrynolityczne (działanie przeciwzakrzepowe). 1)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/292190602)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19788184 chroniąc dzięki temu przed chorobami układu sercowo-naczyniowego 3)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/282644974)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/30013308. Występuje np. w serze natto 5)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3478223 czy też produkowana jest przez bakterie glebową bacillus subtilis(dostępna w formie suplementu/leku diety – bakteria ta też zresztą pozyskiwana jest z natto) czy też ze sfermentowanego bulionu. 6)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19788184 7)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16736086
Poza właściwościami które niżej są opisane powinna wykazywać poprawę stanu zdrowia u następujących grup osób:
16)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1897153317)Murakami et al. 201218)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2534846919)Fujita et al. 201120)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2778509521)Kim
et al. 200822)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28911492
Post wydał Ci się wartościowy?a może po prostu mnie lubisz ;)?podziel się nim na Facebooku i go udostępnij!
Polub tego bloga na FB, gdzie znajdziesz też dodatkowe newsy, których tutaj nie publikuje https://www.facebook.com/zdrowiebeztajemnic
Obserwuj mnie na instagramie www.instagram.com/premyslaw84
Głosuj i wybieraj kolejne tematy – prawa strona bloga – zakładka „Ankieta”
Literatura
⇧1 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29219060 |
---|---|
⇧2, ⇧6 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19788184 |
⇧3 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28264497 |
⇧4 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/30013308 |
⇧5 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3478223 |
⇧7 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16736086 |
⇧8 | sci-hub.tw/10.3109/08820538.2010.518865 |
⇧9 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11325965 |
⇧10 | sci-hub.tw/10.1097/IIO.0b013e31819fd66b |
⇧11 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21071931 |
⇧12 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8593442 |
⇧13 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26307844 |
⇧14 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16639018 |
⇧15, ⇧18 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25348469 |
⇧16 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18971533 |
⇧17 | Murakami et al. 2012 |
⇧19 | Fujita et al. 2011 |
⇧20 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27785095 |
⇧21 | Kim et al. 2008 |
⇧22 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28911492 |
⇧23 | Yang et al. 2009 |
⇧24 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19786378 |
⇧25 | Pais et al. 2006 |
⇧26 | Cesarone et al. 2003 |
⇧27 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28389065 |
⇧28 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26109079 |
⇧29 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28763875 |
⇧30 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24396387 |
⇧31 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26044292 |
⇧32 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25446567 |
⇧33 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19358933 |
⇧34 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29203484 |
⇧35 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4310345/ |
⇧36 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29263666 |
⇧37 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19117402 |
⇧38 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23821590 |
⇧39 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19996631 |
⇧40 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23709455 |
⇧41 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28378222 |
⇧42 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26740078 |
⇧43 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18310985 |
⇧44 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26412225 |
Fenibut to kolejny syntetyk z grupy nootropików. Jest to kwas 3-fenylo-4-aminomasłowy, który powstał standardowo w Rosji(jak większość tym podobnych wynalazków) w latach 60 w celu wsparcia wydolności rosyjskich kosmonautów. Tak jak suplement GABA wykazuje on powinowactwo do receptorów GABA A i B (w tym przypadku GABA(B) i 'delikatnie’ w stosunku do GABA(A) i co najważniejsze przekracza z łatwością barierę krew mózg co zwykly suplement GABA nie powinien robić. Przerobiłem różne dawkowania i długości spożywania fenibutu i naturalnie doświadczyłem skutków ubocznych jakie się pojawiają z przyjęciem zbyt wysokiej dawki czy za długiego okresu stosowania z którego wnioski (sugerowane dawkowanie) opisuje na samym dole tego arta. Wracając jednak do tematu – co ciekawego może zaproponować fenibut jeśli chodzi o działanie prozdrowotne?
Osoby dorosłe – 3dni po 3x1gram lub max 2gram na noc a następnie 3-4dni przerwy i cykl można potwarzać w nieskończoność.
Dzieci – 100-200mg 1-3x dziennie (w zależności od tolerancji i metabolizmu tej substancji) 3dni a nastepnie 3-4dni przerwy i tak w kółko
Post wydał Ci się wartościowy?a może po prostu mnie lubisz ;)?podziel się nim na Facebooku i go udostępnij!
Polub tego bloga na FB, gdzie znajdziesz też dodatkowe newsy, których tutaj nie publikuje https://www.facebook.com/zdrowiebeztajemnic
Obserwuj mnie na instagramie www.instagram.com/premyslaw84
Głosuj i wybieraj kolejne tematy – prawa strona bloga – zakładka „Ankieta”
Literatura
⇧1 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18225758 |
---|---|
⇧2 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27808555 |
⇧3 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17944107 |
⇧4 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16995433 |
⇧5 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16878492 |
⇧6 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24003482 |
⇧7 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21473104 |
⇧8 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20919550 |
⇧9 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19803364 |
⇧10 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20432718 |
⇧11 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19334513 |
⇧12 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18256742 |
⇧13 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6861987 |
⇧14 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22891435 |
⇧15 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27017698 |
⇧16 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16579056 |
⇧17 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8049619 |
⇧18 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8205040 |
⇧19 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1391897 |
⇧20 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1964606 |
⇧21 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8704619 |
⇧22 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1804695 |
⇧23 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1800137 |
⇧24 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2253749 |
⇧25 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26894962 |
⇧26 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2576232 |
⇧27 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25432276 |
⇧28 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22702103 |
⇧29 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16047680 |
⇧30 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10570533 |
⇧31 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12025796 |
⇧32, ⇧33 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11830761 |
⇧34 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9162292 |
⇧35 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6538101 |
⇧36 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2742068 |
⇧37 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3191975 |
⇧38 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3676496 |
⇧39 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2873055 |
⇧40 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3709776 |
⇧41 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3776387 |
⇧42 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2995847 |
⇧43 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6145621 |
⇧44 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6142833 |
⇧45 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6140966 |
⇧46 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6825816 |
⇧47 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6456152 |
⇧48 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29181662 |
⇧49 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28726197 |
⇧50 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26621244 |
⇧51 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26234470 |
⇧52 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25668940 |
⇧53 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22232912 |
⇧54 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20597368 |
⇧55 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19899708 |
⇧56 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29854531 |
⇧57 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5662439/ |
⇧58 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23391959 |
Bacillus clausii to bakteria probiotyczna, do kupienia w preparacie o nazwie enterogermina. Dowiedziałem się o niej jakiś czas temu i od razu mnie zainteresowała pod względem bardzo interesujących właściwości prozdrowotnych (zwłaszcza dla jelit), które sobą reprezentuje. Porównałbym tą bakterię tak troche do w miare pozytywnego grzybka Saccharomyces boulardii tylko że jest znacznie bezpieczniejsz, bez skutków ubocznych i nie wykazuje komplikacji po długotrwałym stosowaniu(które sam kiedyś miałem po Boulardii). Ponadto na uwagę zasługuje fakt, że jest odporna na większość antybiotyków także jest idealna do stosowania w antybiotykoterapii. Jak Bacillus clausii wpływa na układ odpornościowy?co powoduje i w jakich chorobach i stanach zdrowotnych pomaga lub może pomóc?o tym poniżej.
Post wydał Ci się wartościowy?a może po prostu mnie lubisz ;)?podziel się nim na Facebooku i go udostępnij!
Polub tego bloga na FB, gdzie znajdziesz też dodatkowe newsy, których tutaj nie publikuje https://www.facebook.com/zdrowiebeztajemnic
Obserwuj mnie na instagramie www.instagram.com/premyslaw84
Głosuj i wybieraj kolejne tematy – prawa strona bloga – zakładka „Ankieta”
Literatura
⇧1 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25973914 |
---|---|
⇧2 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24037515 |
⇧3 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17105550 |
⇧4, ⇧5 | sci-hub.tv/10.1038/ajg.2009.91 |
⇧6 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27001810 |
⇧7 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23443952 |
⇧8 | sci-hub.tv/10.1111/febs.13338 |
⇧9 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15220667 |
⇧10 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29189354 |
⇧11 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18360611 |
⇧12 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15916013 |
⇧13 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15569121 |
⇧14 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27543819 |
⇧15 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15059191 |
⇧16 | sci-hub.tv/10.1111/j.1398-9995.2005.00722.x |
⇧17 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14711653 |
⇧18 | pl.wikipedia.org/wiki/Makrolidy |
⇧19 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28959626 |
⇧20 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28816527 |
⇧21 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28868181 |
⇧22, ⇧23, ⇧24, ⇧26, ⇧27 | sci-hub.tv/10.1080/17474124.2016.1200465 |
⇧25 | pl.wikipedia.org/wiki/Defensyny |
⇧28 | sci-hub.tv/10.1007/s12098-008-0119-1 |
MitoQ – to pochodna koenzymu q10, która wykazuje wyjątkowo skuteczne właściwości przenikania do mitochondriów, pełniąc tam funkcje protekcyjne przed wolnymi rodnikami. Suplement ten jest nadzieją dla wszelakiej maści osób z problemami neurodegeneracyjnymi i patrząc po różnych komentarzach osób , które zakupiły ten preparat, to co udowadniane jest w badaniach – potwierdza się. Zatem co jeszcze poza cytoprotekcją może Ci zaoferować mitoq? 1)ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17910608
Post wydał Ci się wartościowy?a może po prostu mnie lubisz ;)?podziel się nim na Facebooku i go udostępnij!
Polub tego bloga na FB, gdzie znajdziesz też dodatkowe newsy, których tutaj nie publikuje https://www.facebook.com/zdrowiebeztajemnic
Obserwuj mnie na instagramie www.instagram.com/premyslaw84
Głosuj i wybieraj kolejne tematy – prawa strona bloga – zakładka „Ankieta”
Literatura
⇧1 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17910608 |
---|---|
⇧2 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18845241 |
⇧3 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28034666 |
⇧4 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18692534 |
⇧5 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18052717 |
⇧6 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17999633 |
⇧7 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17449335 |
⇧8 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17854275 |
⇧9 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17220299 |
⇧10 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17047303 |
⇧11 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17634371 |
⇧12 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16036614 |
⇧13 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12923074 |
⇧14 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12690038 |
⇧15 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28522560 |
⇧16 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28248600 |
⇧17 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28121478 |
⇧18 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28030582 |
⇧19 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27810734 |
⇧20 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27186319 |
⇧21 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26226833 |
⇧22 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26152715 |
⇧23 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26028302 |
⇧24 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28050775 |
⇧25 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19235604 |
⇧26, ⇧86 | sci-hub.io/10.3109/21678421.2015.1050897 |
⇧27 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25881550 |
⇧28 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25301169 |
⇧29 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23914782 |
⇧30 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21159749 |
⇧31 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20805228 |
⇧32 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20566328 |
⇧33 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28357127 |
⇧34 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19116368 |
⇧35 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19657095 |
⇧36, ⇧80 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28774709 |
⇧37 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28493603 |
⇧38 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26856891 |
⇧39 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25066801 |
⇧40 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22210379 |
⇧41 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25025394 |
⇧42 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24665093 |
⇧43 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24582549 |
⇧44 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24055980 |
⇧45 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23915129 |
⇧46 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23381720 |
⇧47 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22178940 |
⇧48 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22120494 |
⇧49 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22049413 |
⇧50 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21520201 |
⇧51 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21490199 |
⇧52 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20463406 |
⇧53 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20825366 |
⇧54 | onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1016/j.febslet.2005.03.088/full |
⇧55, ⇧56 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5196243/ |
⇧57 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4682786/ |
⇧58 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5148781/ |
⇧59 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19581509/ |
⇧60 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20448215/ |
⇧61 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21784090 |
⇧62 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20649545/ |
⇧63 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4663357/ |
⇧64 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3304004/ |
⇧65 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2856121/ |
⇧66 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4559140/ |
⇧67 | sci-hub.bz/10.1096/fj.15-275404 |
⇧68 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28608403 |
⇧69 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27394174 |
⇧70 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26566906 |
⇧71 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4427662/ |
⇧72 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25710429 |
⇧73 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4771373/ |
⇧74 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24518411 |
⇧75 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3432152/ |
⇧76 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19581509 |
⇧77 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5567270/ |
⇧78 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11092892/ |
⇧79 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15788391/ |
⇧81, ⇧82 | sci-hub.bz/10.1016/j.mito.2016.07.013 |
⇧83 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4986329/ |
⇧84 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3224534/ |
⇧85 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25878403 |
⇧87 | myotrophic Lateral Sclerosis and Frontotemporal Degeneration, 2015; Early Online: 1–3 |
Gamma oryzanol to substancja, która została wyizolowana z ryżu w roku 1950. Jest to kompleks estrów fitosteroli i kwasu felurowego oraz innych związków organicznych. Pozyskuje się go z otrębów ryżowych. Jakie funkcje prozdrowotne może zaoferować gamma oryzanol, czarny ryż jak i otręby z niego które zawierają wysokie stężenia tego związku?
Polecam konkretną lekturę na temat między innymi gamma oryzanolu ale i głownie otręb ryżowych z czarnego ryżu i ich właściwości przeciwnowotworowych jak i ogólnie prozdrowotnych tutaj 73)ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5292171
50-60mg dziennie, inne badanie zaleca 3x dziennie po 20mg. Jeszcze inne 300-800mg także bardzo ciężko coś konkretnego zasugerować. 74)ncbi.nlm.nih.gov/m/pubmed/20447875/75)ncbi.nlm.nih.gov/m/pubmed/15309429/ 76)ncbi.nlm.nih.gov/m/pubmed/7389672/ 77)ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4164998/
Post wydał Ci się wartościowy?a może po prostu mnie lubisz ;)?podziel się nim na Facebooku i go udostępnij!
Polub tego bloga na FB, gdzie znajdziesz też dodatkowe newsy, których tutaj nie publikuje https://www.facebook.com/zdrowiebeztajemnic
Obserwuj mnie na instagramie www.instagram.com/premyslaw84
Głosuj i wybieraj kolejne tematy – prawa strona bloga – zakładka „Ankieta”
Literatura
⇧1 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28728842 |
---|---|
⇧2 | pl.wikipedia.org/wiki/Lipopolisacharyd |
⇧3 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28698862 |
⇧4 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28686509 |
⇧5 | pl.wikipedia.org/wiki/Fagocytoza |
⇧6 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28528402 |
⇧7 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28515384 |
⇧8, ⇧60 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28359358 |
⇧9 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28181829 |
⇧10 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28168044 |
⇧11 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27693794 |
⇧12 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28109299 |
⇧13 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26266932 |
⇧14 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20533244 |
⇧15 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27350374 |
⇧16 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27309274 |
⇧17, ⇧68 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25646799 |
⇧18 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26877858 |
⇧19 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26858770 |
⇧20 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26718022 |
⇧21, ⇧59 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26476632 |
⇧22 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26366809 |
⇧23 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26140534 |
⇧24 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23697584 |
⇧25 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25594697 |
⇧26 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25475556 |
⇧27 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25109720 |
⇧28 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24607304 |
⇧29 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24389480 |
⇧30 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/987976 |
⇧31 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1088137 |
⇧32 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/350735 |
⇧33 | pl.wikipedia.org/wiki/Gastryna |
⇧34 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/700514 |
⇧35 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/535830 |
⇧36 | sci-hub.io/10.1055/s-2007-1019215 |
⇧37 | Horm. Metab. Res. 13 (1981) 185 Inhibition of LH Secretion by Gamma-Oryzanol in Rat J. Yamauchi, J. Takahara, T. Uneki and T. Ofuki Third Department of Medicine, Okayama Medical School, Okayama, Japan |
⇧38 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6998758 |
⇧39 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7277932 |
⇧40 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7389672 |
⇧41 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26083118 |
⇧42 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25921147 |
⇧43 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25422249 |
⇧44 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24175837 |
⇧45 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14666653 |
⇧46 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23307605 |
⇧47 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22826028 |
⇧48 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22707268 |
⇧49 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22661284 |
⇧50 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21316207 |
⇧51 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22401580 |
⇧52 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22338548 |
⇧53, ⇧55, ⇧71 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2079365 |
⇧54 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1974170 |
⇧56 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18424018 |
⇧57 | sci-hub.io/https://www.jstage.jst.go.jp/article/jos/66/6/66 |
⇧58 | ess17061/_article Journal of Oleo Science Copyright ©2017 by Japan Oil Chemists’ Society doi : 10.5650/jos.ess17061 J. Oleo Sci. 66, (6) 551-556 (2017) |
⇧61 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21449379 |
⇧62 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28277843 |
⇧63 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24187491 |
⇧64 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24098073 |
⇧65 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4744368/ |
⇧66 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19577449 |
⇧67, ⇧70 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23395783 |
⇧69 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3789840/ |
⇧72 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15719157 |
⇧73 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5292171 |
⇧74 | ncbi.nlm.nih.gov/m/pubmed/20447875/ |
⇧75 | ncbi.nlm.nih.gov/m/pubmed/15309429/ |
⇧76 | ncbi.nlm.nih.gov/m/pubmed/7389672/ |
⇧77 | ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4164998/ |
⇧78 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/28959620 |
⇧79 | ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15256760 |